Društvo

Svakodnevne navike za koje nijesmo znali da povećavaju karbonski otisak i zagađuju životnu sredinu

autorka: Jana Marjanović

Kako je tema karbonskog otiska postala jedna od najznačajnijih komponenti koja se razmatra na naučnim skupovima koji imaju za cilj diskutovanje o smanjenju zagađenja životne sredine i šta čovjek može uraditi kada su u pitanju klimatske promjene, tako svakodnevno nailazimo na publikacije koje nas podsjećaju da smanjimo sopstveni karbonski otisak. Svaki vodič uglavnom prikazuje iste smjernice: da smanjimo korišćenje automobila; da rijetko koristimo avionski prevoz; da kupujemo organske proizvode sa farmi – koji su uglavnom biljnog porijekla; da smanjimo korišćenje plastike; da kupujemo manje garderobe i počnemo da živimo minimalističkim načinom života; da čuvamo energiju; kao i mnogi drugi principi.

Karbonski otisak predstavlja ukupnu količinu emisije gasova povezanu sa efektom staklene bašte – koji dolazi od proizvodnje i upotrebe/korišćenja određenog proizvoda ili usluge. Karbonski otisak uključuje emisije ugljen-dioksida (CO2) – gasa koji ljudi najčešće emituju – i drugih gasova, uključujući metan, azot-oksid i fluorisane gasove, koji zadržavaju toplotu u atmosferi, uzrokujući globalno zagrijavanje. Globalno zagrijavanje se odnosi na porast globalnih temperatura uzrokovane sve većim koncentracija gasova staklene bašte u atmosferi, dok klimatske promjene se odnose na sve veće promjene u klimatskim mjerama tokom dužeg vremenskog perioda, pa su ova dva procesa često povezana. Globalno zagrijavanje predstavlja veliki problem za Planetu, jer dovodi do npr. otapanja lednika, povećanja nivoa mora, i tako se narušava ravnoteža u ekosistemu – različite vrste organizama izumiru, i narušava se biodiverzitet, koji je jako važan činilac na Planeti. Način na koji mi možemo doprinijeti očuvanju Planete jeste smanjenje karbonskog otiska.

Onog trenutka kada sam shvatila da se karbonski otisak mjeri po glavi stanovnika, i da ja zapravo kao individua mogu doprinijeti očuvanju Planete i njenih resursa time što ću smanjiti svoj karbonski otisak, počela sam primjenjivati osnovne, gore navedene principe i smjernice. Međutim, to mi nije bilo dovoljno. Znala sam da još mnoge svakodnevne navike moraju biti povezane sa proizvodnjom karbonskog otiska. Započela sam istraživanje i došla do interesantnih podataka. Kako nema mnogo članaka na temu svakodnevnih navika za koje nijesmo znali da imaju veliki uticaj na životnu sredinu, tako sam odlučila napisati ovaj blog. Predstavljam pet novih navika koje sam implementirala u svom životu i tako dodatno dovela do smanjenja svog karbonskog otiska.

Prva navika koju trebamo promijeniti kada je u pitanju smanjenje karbonskog otiska jeste – preći sa štampanih knjiga, odnosno „Hard-copy“ verzija, na elektronske knjige, odnosno na „eBooks“. Kao ljubitelj knjiga i njihove kolekcije, ovo je bila navika za koju mi je trebalo duže vremena da je primijenim u životnom stilu. Zašto „eBooks“, a ne „Hard-copy“ verzije knjiga? Na prvom mjestu, „eBooks“ ne koriste papir, pa sa te strane dovode do očuvanja resursa kada je drveće u pitanju. Takođe, ne zahtijevaju mnogo prostora kao štampane knjige – što je od posebnog značaja za nas, minimaliste, koji uglavnom živimo u malom prostoru, koji ne koristi mnogo energije. Važno je napomenuti i to da u njihov karbonski otisak ne ulazi kalkulacija emisija CO2 nastalog prilikom transporta štampanih verzija knjiga. Prilikom čitanja štampanih verzija knjiga, potrebno nam je svijetlo, pa dodatno trošimo električnu energiju. Sa druge strane, energiju ćemo trošiti i prilikom čitanja knjiga na elektronskom uređaju, međutim znatno manje – zamijenite samo 15-30 minuta dnevnog provođenja na društvenim mrežama (kojima je potreban prenos podataka kako biste ih čitali: wifi, 3G ili 4G mreža) sa nekom od eBook verzija knjiga (kojima, jednom kada su preuzete, nije potreban dodatni prenos podataka) i definitivno možete biti sigurni da ste proizveli manje karbonskog otiska. Ovo se odnosi i za ljubitelje pisanja – budite sigurni da ste kupili notes koji u sebi sadrži 100% reciklirani papir. Ukoliko nemate pristup istom, bilješke pravite na laptopu ili na drugom elektronskom uređaju.

Druga navika koje moramo biti svjesni ukoliko želimo smanjiti svoj karbonski otisak jeste ta da manje vremena u toku dana provodimo na internet mreži, odnosno „Online“. Svaka od aktivnosti koje obavljamo na internetu – šaljemo e-mailove, koristimo chat na društvenim mrežama, objavljujemo fotografije i video snimke, slušamo muziku, gledamo filmove – dolazi sa malim troškovima, odnosno emituje se mala količina CO2 zbog energije potrebne za pokretanje uređaja i napajanje bežičnih mreža koje koristimo. Međutim, ukoliko razmotrimo činjenicu da približno 4.1 milijarde ljudi, odnosno 53,6% svjetske populacije u ovom trenutku koristi internet mrežu, skup utrošene energije i emisija CO2 tokom svake aktivnosti na internetu će na globalnom nivou biti veliki i imaće uticaj na životnu sredinu. Ukoliko želite biti dio promjene – Isključite mobilne podatke ili Wifi mrežu kada ne koristite elektronski uređaj u datom trenutku. Umjesto 10 fotografija sa društvom koje napravite, potrudite se da napravite jednu ili dvije. Objavite samo jednu na društvenim mrežama J Potrudite se da bateriju telefona ili drugog bežičnog uređaja koji koristite napunite jednom u toku dana.

Treća navika kojom možemo znatno smanjiti karbonski otisak jeste korišćenje stepnica umjesto lifta. Istraživanja ukazuju na to da korišćenje stepenica – da bismo se popeli do 3. sprata i da se vratimo nazad, umjesto korišćenja lifta, štedi 15 watt/hours(Wh) dnevno, odnosno 450 watt/hours (Wh) mjesečno. Ova količina energije je dovoljna za napajanje velikog plazma televizora tokom 3 sata. Takođe, korišćenjem stepenica dnevno se sagorijeva oko 18 kcal. Korišćenjem stepenica umjesto lifta, na godišnjem nivou ćete smanjiti karbonski otisak za 6.5 kg.

Četvrta navika koju često zanemarimo kada je u pitanju karbonski otisak jeste na koji način i koliko često koristimo mašinu za pranje i sušenje veša. Kako je nova tehnologija ponudila jednu mašinu koja će nakon pranja, automatskim programom uraditi i sušenje veša, važno je da budemo svjesni toga da se prilikom korišćenja mašine za kombinovano pranje i sušenje veša, sa radom na 60˚C, proizvede oko 3.3 kg emisije CO2. Istraživanja su pokazala da se u ovom slučaju veće količine emisija CO2 emituju u dijelu procesa kada je sušenje u pitanju. Da biste smanjili karbonski otisak, preporučuje se da ne koristite mašine za sušenje veša, već da veš sušite na vazduhu. Osim sušenja veša na vazduhu, da biste smanjili karbonski otisak, potrebno je koristiti što manju temperaturu prilikom pranja, pa se preporučuju programi sa 30˚C i 40˚C. Ovim programima ćete dopinijeti i do očuvanja kvaliteta vaše garderobe, pa ćete manje kupovati i konzumirati takozvani „fast fashion“ trend. Svaki novi komad odjeće iziskuje velike količine resursa, prvenstveno kada je voda u pitanju, a i drugi resursi, pa je važno da vodimo računa o odjeći koju već imamo, i da je koristimo što je duže moguće. Očuvanje resursa vode jeste jedan od važnih parametara kada je pranje veša u pitanju, pa tako, da biste smanjili karbonski otisak, i potrošenu količinu energije, preporučuje se da mašinu koristite isključivo kada ste sigurni da ste sakupili dovoljno garderobe za pranje i napunili njen kapacitet.

Peta navika, koju smatram najvažnijom od svih ostalih kada je u pitanju naš uticaj i ono što mi možemo uraditi direktno za Planetu, jeste implementiranje principa „zero waste“ u svakodnevnom načinu života. Ovdje je važno napomenuti da „zero waste“ koncept nije isto kao koncept „reciklaže“. „Zero waste“ predstavlja mnogo veći koncept, čiji je opšti cilj, odnosno strategija POTPUNO uklanjanje otpada, a ne kao reciklaža – upravljanje njime. Praktični koncept predstavlja da individua nikada ne stvara otpad. Da li je to moguće? Jeste u mnogo sfera, kada je u pitanju, na primjer, jednokratna ili kratkoročna stavka zamjenjuje proizvodom koji je dizajniran da traje, da bi se ponovo koristio, popravljao i / ili reciklirao iznova i iznova. Jako je važno da se potrudimo i da kao individua proizvodimo što manje otpada – to će umnogome uticati na smanjenje karbonskog otiska. Osnovni princip „zero waste“ načina života jeste da kupujemo hranu koja nije upakovana. Ukoliko ne živimo potpuni „zero waste“ koncept, a želimo doprinijeti očuvanju životne sredine, za onu hranu koja je upakovana, potrebno je da budemo sigurni da je ambalaža pogodna za reciklažu. Kada su u pitanju kozmetički proizvodi koje svakodnevno koristimo, kako bismo izbjegli pakovanja koja su uglavnom od plastike, i proizvode koji u sebi sadrže toksične materije, najsigurniji način jeste da sami proizvodimo barem određeni dio proizvoda. Za ostalu ambalažu, moramo se uvjeriti da je deklarisana sa znakom koji ukazuje da je ona pogodna za reciklažu. Osim toga, korišćenje jednokratne plastike svesti na minimum. Kada je u pitanju organski otpad, upoznati se sa principima kompostiranja i implementirati ih u dnevnim navikama. Ljudska populacija se rapidno povećava, a sve manje resursa, zato – Reciklirajte, reciklirajte, reciklirajte!!!

„Ja sam samo pojedinac. Kakvu promjenu mogu napraviti?! Poenta je jednostavna: Želim da budem zapamćena zbog stvari koje sam uradila dok sam živjela na ovoj Planeti, a ne zbog otpada koji sam ostavila iza sebe.“ L.Singer – TEDx

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: