Društvo Ekologija

Bašta na balkonu – Zašto?!

Autorka: Jana Marjanović


 

BAŠTA NA BALKONU – ZAŠTO?!

         Benefiti svakodnevnog konzumiranja voća i povrća su veliki. Povrće je važan izvor mnogih hranljivih sastojaka, uključujući kalijum, dijetalna vlakna, folne kiseline, vitamin A i vitamin C. Hrana bogata kalijumom može pomoći u održavanju zdravog krvnog pritiska. Dijetalna vlakna iz povrća, kao dio sveukupne zdrave ishrane pomažu u smanjenju nivoa holesterola u krvi i mogu smanjiti rizik od bolesti srca, a važna su i prilikom pravilnog varenja hrane. Folna kiselina pomaže organizmu da formira crvena krvna zrnca, dok vitamin A održava oči i kožu zdravom i pomaže u zaštiti od infekcija, a vitamin C je važan antioksidans i pomaže u apsorpciji gvožđa. Ove činjenice dovode do toga da se ljudi danas  sve više okreću potražnji organskih proizvoda – odnosno proizvoda koji su uzgajani po principima koji ne podrazumijevaju nikakva dodatna hemijska sredstva koja bi podspiješio rast određenog proizvoda. Sa druge strane, kako broj stanovnika na Zemlji se sve više povećava, tako je potrebno više hrane i resursa koji će zadovoljiti osnovne životne potrebe, pa ova činjenica rezultira tome da se na tržištu sve više nalazi hrana koja nije uzgajana po principima organske proizvodnje. Jedan od načina da u određenom periodu godine konzumirate isključivo organske proizvode, gdje ste upoznati sa njihovim načinom uzgoja, jeste da zasadite svoju baštu. Međutim, veliki broj ljudi će reći: Ja živim u urbanoj sredini, u stanu ili kući sa organičenim prostorom u dvorištu, i nemam mogućnosti za uzgojem domaćih proizvoda, iako imam motivaciju. Prema podacima MONSTAT-a, od ukupnog broja stanovnika Crne Gore 63.23% živi u urbanim  naseljima,  dok 36,77% živi u ruralnim naseljima. Ovaj podatak dovodi u vezu to zašto je potrebno da se stanovništvo u urbanim sredinama upozna sa pozitivnim stranama koje im zeleni kutak u njihovom životnom prostoru donosi. Za baštovanstvo nije potreban veliki prostor, a ovaj članak ima za cilj da to i prikaže. Da biste počeli da se bavite baštovanstvom potrebno je mnogo želje, jako malo truda i mali prostor koji imate na svom balkonu od stana ili kuće.

Baštovanstvo na balkonu zahtijeva manje vremena i manje truda od onog koji je potreban ljudima u ruralnim područjima, i na velikim obradivim površinama. Međutim, baštovanstvo na balkonu podrazumijeva da se ima velika motivacija i da se svakodnevno uči o novim metodama koje će unaprijediti voće ili povrće koje se uzgaja. Prije svega, potrebno je upoznati se sa tim koje kulture se mogu uzgajati na malom, organičenom prostoru. Od tih kultura, važno je odabrati sorte koje su otporne na nepovoljne uslove koji ih mogu zadesiti, ali svakako manje rizika imaju one koje se uzgajaju na balkonu, nego na otvorenom prostoru u njivi, kako je slučaj sa sortama koje se uzgajaju u ruralnim mjestima. Ne samo što ćete sebi u određenom periodu godine obezbijediti domaću, organsku hranu, već baštovanstvom na balkonu uređujete prostor u kojem živite, a neka istraživanja su čak pokazala da baštovanstvo smanjuje stres i poboljšava fokus, drugim riječima, utiče kako na psihičko, tako i na fizičko zdravlje. Hrana koju uzgajate na balkonu je hranljivija i ukusnija, pa je i to jedan od razloga zašto se stanovništvo danas sve više okreće ,,urbanom baštovanstvu“.

jana1
Izvor: Pinterest

 

Par ideja za biljke koje možete uzgajati na balkonu su: paradajz, peršun, zeleni luk, paprika i jagode. Osim navedenih, u saksijama na balkonu se mogu uzgajati i krastavac, zelena salata, pa čak i mahunarke (kakav je pasulj). Ovim biljkama je potrebno organsko, mineralno đubrivo, koje će pozitivno uticati na njihov rast i obezbijediti sve potrebne nutrijente. Takođe, jedna od ideja jeste i korišćenje komposta, koje se pravi odvajanjem svih organskih otpadaka iz stana tokom određenog vremena i njegovo pretvaranje i razlaganje u kasniju hranu za biljke koje proizvodite. Osim toga, važno je obezbijediti prostor u kojem će ove biljke imati dovoljno svjetlosti koja im je potrebna, kao i zaštita od hladnoća u određenom periodu godine. Navodnjavanje, odnosno zalivanje koje je poželjno da se radi svakodnevno, uticaće na bolje formiranje plodova. Ukoliko se odlučite da uzgajate lisnato povrće, kao što je zelena salata, potrebno je koristiti pliće posude, duboke do 15 centimetara. Ukoliko uzgajate veće biljke, odnosno one koje rastu visočije, kao što su na primjer paprika, paradajz ili krastavac, potrebne su vam posude duboke barem 30 centimetara. Sve je zaista jednostavno – kao što i zvuči. Ukoliko odlučite da se bavite baštovanstvom na balkonu, pronaći ćete mnogo ideja koje će vas još više inspirisati da uredite prostor i da vam to bude omiljena aktivnost u toku dana.

jana2
Izvor: The Guardian

 

Prema istraživanjima The Herb Exchange organizacije, procjenjuje se da će do 2050. godine svjetska populacija se povećati za više od 35 procenata. Da bi postojale dovoljne količine hrane za sve, sadašnja svjetska proizvodnja usjeva trebalo bi da se udvostruči. Sa druge strane, veći dio populacije živi u urbanim sredinama, pa potpuno opterećivanje poljoprivrednika nije praktično – niti je potrebno! Izađite na svoj balkon ili popločani dio dvorišta i pronašli ste savršeno okruženje za uzgoj hrane, i tako napravite održivi dom za sebe i svoju porodicu. Uzgajanje baštene hrane na balkonu je dobitak za vas, planetu i čovječanstvo. Čak i ukoliko živite usred grada, možete izaći na svoj balkon i ubrati neke proizvode, štedjeći putovanje do prodavnice, a samim tim i novac.

Baštovanstvo na balkonu razvija i druge ekološke navike, kao što je kreativna reciklaža. Kreativna reciklaža jeste još jedan efikasan način da iskoristite svoje baštensko okruženje na otvorenom uz malu cijenu, a da istovremeno povećate svoju ekološku prirodu. Umjesto da u prodavnici kupujete sadnice ili saksije koje su vam potrebne, vjerovatno ćete se poslužiti stvarima koje već posjedujete. Ukoliko ne želite da žrtvujete namještaj ili posuđe koje već koristite, to je u redu. Umesto toga, možete zaviriti u otpad koji planirate baciti. Postoji mnogo iznenađujućih i jednostavnih načina za recikliranje predmeta za vašu balkonsku baštu koji u suprotnom mogu ući u kantu za smeće. Neke od ideja su:

  • Koristite stare kante od farbe kao saksije za biljke koje uzgajate; ne zaboravite izbušiti rupu ili dvije kako bi ostatak vode nakon zalijevanja izašao;
  • Stare staklene tegle možete iskoristiti takođe kao saksije;
  • Izvucite fioke iz starog ormara koji ne koristite i iskoristite ih kao podlogu za saksije ili za one biljke kojima su listovi viseće forme;
  • Sadnju, odnosno rasade biljaka započnite u starim kartonima prije prebacivanja u baštu;
  • Drvene palete koje imate možete iskoristiti na mnogo načina prilikom pravljenja urbane bašte na balkonu.

Budite kreativni! Postoji puno mogućnosti za bavljenje kretivnom reciklažom u vašoj bašti na balkonu. Imajte na umu da izbjegavate korišćenje plastike ili gume prilikom uzgoj hrane. Toksini u ovim materijalima možda ih ne čine idealnim za biljke koje ćete jesti, ali mogu se iskoristiti kako bi se napravile interesantne saksije za uzgoj cvijeća, na primjer.  Prilikom korišćenja predmeta za uzgoj hrane, držite se metala, drveta i cigle prilikom kreativne reciklaže.

jana3
Izvor: The Herb Exchange

Trud i planiranje bašte na balkonu će se isplatiti kada pripremite večeru punu povrća koja je nastala iz vašeg napornog rada.

Vrijeme je da se ruke zaprljaju. Šta planirate posaditi i uzgajati u bašti?

Autorka: Jana Marjanović

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se /  Promeni )

Google photo

Komentarišet koristeći svoj Google nalog. Odjavite se /  Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se /  Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se /  Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: